Asja Korbar živi i radi u Zagrebu gdje je završila Filozofski fakultet (smjer filozofija i hungarologija). Čita koliko umije (najčešće u krug – Amosa Oza, Danila Kiša, Flannery O’Connor i Pétera Eszterhazyija), ponekad piše i rijetko objavljuje. Pohađala je radionice Centra za kreativno pisanje u Zagrebu kod Jelene Zlatar Gamberožić, Miroslava Mićanovića i Zorana Ferića.
Perina Kulić prevoditeljica je i spisateljica iz Splita koja živi u Zagrebu. Zapravo, živi u trenutku, ali to ne priznaju kao prebivalište. Od malih nogu voljela je brbljati, pa je odlučila naučiti brbljati na što više jezika. Diplomirala je engleski i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a aktivno prevodi i španjolski. Ima svoj obrt za prevođenje i pisanje zvan „Spell“, budući da su riječi za nju čarolija. Trenutno studira psihoterapiju – jer zanimanja nikad dosta.
Uplovila je u vode piskarala pišući članke za Playboy, a kako je mašta proradila, bacila se na pisanje pjesama i priča na hrvatskom i engleskom. Nedavno je izdala svoju prvu zbirku mračne poezije na engleskom pod nazivom „Hellosphere“. Objavila je mnogo članaka pod okriljem časopisa Playboy i Jet Set, te nekoliko priča strave i pjesama na književnim portalima Strane i Astronaut. Pišući o mraku Perina ga filtrira i plovi prema svjetlu.
Iva Bezinović-Haydon rođena je u Rijeci 1981. godine. Diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Njezine su kratke priče objavljene u Večernjem listu, u nekoliko antologija i na internetskim portalima. 2022. osvojila je prvo mjesto na natječaju “Za najbolju gorku priču” i treće mjesto na međunarodnom natječaju “Flash 500”. Dosad su joj objavljene dvije slikovnice. Njezina slikovnica “Moja baka ne zna tko sam” bila je finalist natječaja “Ovca u kutiji” za najbolju hrvatsku slikovnicu 2021.
Trenutno živi u Zagrebu s mužem, troje djece i psom. U zadnje vrijeme piše i pjesme. Moguće da je muči kriza srednjih godina.
Ivana Lulić (1986.) odrasla je u Špišić Bukovici kod Virovitice. Tamo je završila gimnaziju i glazbenu školu, a u Zagrebu studij marketinga na Ekonomskom fakultetu. S bendom Auguste ima objavljena dva albuma autorskih skladbi i nominaciju za Porin 2016. godine. U Centru za kreativno pisanje završila je dvije radionice suvremene poezije. Zastupljena je u zbirci „Na početku novog kruga“ u izdanju Cekape-a. Dobitnica je nagrade za najbolju kratku priču na Međunarodnom ljetnom natječaju književnog časopisa Kvaka 2019. godine. Ušla je u konkurenciju za nagradu Na vrh jezika 2020. i 2021. godine. Kratke priče i poeziju objavljuje u hrvatskim i regionalnim zbornicima i online časopisima, a izbor pjesama predstavljen joj je i u emisiji „Metafora“ na Prvom programu Hrvatskoga radija. Sudjelovala je na pjesničkom festivalu „Šumski pjesnici“ u Istri 2021., a uz pisanje, bavi se glazbom i crtanjem. Svoje je radove izlagala na dvije samostalne izložbe. Članica je Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatske glazbene unije. Glazbena je marketing menadžerica, voditeljica dječjeg zbora i novinarka.
Ana Brnardić rođena je 1980. u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završila je studij komparativne književnosti i hrvatskog jezika i književnosti, a na Muzičkoj akademiji studij violine.
Objavila je knjige pjesama Pisaljka nekog mudraca (1998), Valcer zmija (2005), Postanak ptica (2009), Uzbrdo (2015) i Vuk i breza (2019). Izbor iz prve tri knjige preveden je na rumunjski i objavljen pod naslovom Hotel cu muzicieni (prev. Dumitru M. Ion, Bukurešt, Rumunjska, 2009). Zbirka Postanak ptica prevedena je na švedski jezik i objavljena pod naslovom Fåglarnas tillblivelse (prev. Đorđe Žarković, Rámus förlag, Malmö, Švedska, 2016), a izbor iz zadnje dvije zbirke izašao je u Francuskoj u knjizi pod naslovom Devant toi le jour (prev. Vanda Mikšić i Brankica Radić, L’Ollave, 2021). Dobitnica je nagrade Goran za mlade pjesnike, Nagrade Slavić i Kvirinove nagrade za knjigu poezije.