Čitaj miLjiljana Brković Zorčić rođena je 28.01.1962. godine u Varešu u Bosni i Hercegovini. Od 1972. godine živi u Sarajevu (u Ilidži) gdje je završila srednju školu i Građevinski fakultet.
Zbog ratnih zbivanja u BiH-a 1992. godine s obitelji seli u Hrvatsku, u Sisak gdje danas živi i radi. Pisati počinje iz potrebe da čuje svoj glas.
2014. godine upisuje „Dopisnu radionicu kreativnog pisanja“ Karmele Špoljarić i tako počinje avanturu pisanja.
Staša Aras (Stanislava Nikolić Aras) rođena je u Trogiru 1972. God. Piše poeziju i prozu, nastavnik je hrvatskog jezika i književnosti. Vodi radionice kreativnog pisanja, organizira i vodi književne razgovore u Art radionici Lazareti u Dubrovniku.
Objavila je 3 zbirke poezije:Takve se stvari događaju ljudima ( Algoritam 2014.), Nedolično i vrijedno spomena (Durieux 2016.) Premještanja (Hena.com 2020) ; 2 zbirke kratkih priča: Meke granice (Algoritam 2016.) 12 pred zidom (Sandorf 2021.) i jedan roman: Horror vacui (Treći trg, beograd 2020., Hena com 2021.)
Kratke priče i zapise objavljuje redovno u emisiji Riječi i riječi, 3. programa radija.
Živi u Dubrovniku.
Rođen 1976. u Zagrebu. Poeziju i prozu objavljivao je u tiskanim i on-line časopisima te na Trećem programu Hrvatskog radija. Objavio je dvije zbirke poezije Kupolenebo (2003) koja je objavljena i u elektroničkom izdanju (DPKM, 2006) i Projekt Poljska (2014). Poezija mu je prevođena na engleski, talijanski, ukrajinski, bugarski, slovenski, katalonski, rumunjski i češki i objavljena u nekoliko antologija. Član je Hrvatskog društva pisaca i Odbora Goranovog proljeća. Sudionik je međunarodnog projekta promocije mlađih pjesnika Versopolis. Kao dio tog projekta objavljen mu je trojezični (slovenski, hrvatski, engleski) izbor iz poezije Prerazporejanje hrepenjenja (Beletrina, Ljubljana, 2015.).
Petar Matović rođen je 1978. u Užicu, završio je studije srpske književnosti u Beogradu. Objavio je zbirke pesama: „Кamerni komadi“ (1996); „Кoferi Džima Džarmuša“ (2009; prevedena izdanja: „Walizki Jima Jarmusha“, Maximum, Кraków, 2011, „Les maletes de Jim Jarmusch“, La Cantarida, Palma de Mallorca, 2013); „Odakle dolaze dabrovi“ (2013), „Iz srećne republike“ (2017: nagrada „Branko Miljković“), „Ne hleb, već morfijum – izabrane pesme“ (Zagreb, 2019) „Od sreќnata republika“ (Skoplje, 2020), „O sadašnjosti i sedativima“ (2021). Dobitnik je stipendija: „Gaude Polonia” (2013) Ministarstva kulture Republike Poljske, „Baltičkog centra za pisce i prevodioce“ (Vizbi, Švedska, 2015), „Traduki“ (Split, 2016), „Кultukontakt“ (Beč, 2017) i „Q21“ (Beč, 2017). Živi u Požegi (Srbija).
Jadranka Pintarić diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao novinarka u kulturi na radiju i televiziji, pisala za novine i časopise. Uređivanjem knjiga kontinuirano se bavi od 1994. godine, radila je za nekoliko nakladničkih kuća, a danas kao vanjska urednica. Potpisala je više od šesto izdanja, književnih, publicističkih, znanstvenih, umjetničkih. Od 2000. do 2008. bila je u statusu samostalne umjetnice u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika u kategoriji književnog kritičara.
Objavila je knjigu književnih kritika U smjeru meridijana (HFD, 2003.), zbirku proza pod naslovom Kamate na ljubavne uzdahe; ogledi o tankoćutnosti (Profil, 2008.) i knjigu priča Dobro sam i ostale laži (VBZ, 2020.). Priče je objavljivala na 3. programu Hrvatskog radija, te u časopisima Europski glasnik, Forum i Riječi. Prebiva i radi u Zagrebu.
